OSMI DAN ZUL-HIDZDZETA
Obredi hadža počinju osmog dana mjeseca zul-hidždže. U jutarnjim satima, hadžija koji obavlja et-temetu’u, oblači ihrame. Prije oblačenja ihrama uradit će sve ono što je uradio kada ih je oblačio zbog obavljanja ‚umre (okupati se, namirisati i klanjati). Ihrame će obući na mjestu svog smještaja u Mekki. Hadžije koje obavljaju preostale dvije vrste hadždža, kiran i ifrad, nisu ni skidali ihrame. Tog jutra sve hadžije izlaze na Minu prije podne-namaza. Na Mini klanjaju podne, ikindiju, akšam i jaciju. Četverorekatne namaze klanjaju po dva rekata, s tim da ih ne spajaju, nego ih obavljaju u njihovom propisanom vremenu. Noć također provode na Mini, gdje će sutradan klanjati sabah-namaz. Oni koji su prije propisanog vremena (osmog zul-hidždžeta) došli na Minu, ihrame neće oblačiti prije tog vremena.
U sunnet spada i to da hadžija tu noć, osmi na deveti zul-hidždže, provede na Mini. Kada obavi sabah-namaz devetog dana zul-hidždže, sačekat će dok ne izađe sunce, nakon čega će se uputiti ka Arefatu. Ići će smireno i staloženo, učeći telbijju, spominjući u zikru Uzvišenog Allaha, dž.š., učeći Kur’an. Poželjno je da što više uči telbijju i izgovara: La ilahe illellahu vahdehu la šerike lehu, lehul-mulku, ve lehul-hamdu ve huve ‚ala kulli šej’in kadir, Allahu ekber, elhamdulillah, zahvaljujući se Gospodaru svih svjetova.
DEVETI DAN ZUL-HIDŽDŽETA (Dan boravka na Arefatu)
Boravak na Arefatu je rukn bez kojeg hadždž nije ispravan. Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
“ HadždžjeArefat .“ (Bilježe Ebu Davud i Et-Tirmizi)
Dan boravka na Arefatu je najbolji dan u kome je sunce granulo. U tom velikom danu sve hadžije odlaze u dolinu Arefata gdje borave od nastupanja podne-namaza pa sve do akšama. Uzvišeni Allah, dž.š., hvali se ovim hadžijama pred melekima. Imam Muslim u svome Sahihu bilježi hadis od Aiše, r.a., da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Nema dana u kojem Allah, dž.š., oslobodi više Svojih robova od Vatre kao što je to na dan Arefata. Uzvišeni se približi i, hvaleći se pred melekima, kaže: ‚Šta žele ovi Ijudi?‘
„Molimo Uzvišenog da nas obaspe Svojom dobrotom i blagodatima.“
Sunnet je da hadžija vrijeme prije podne-namaza provede na Nemiri (mjesto uz Arefat), ako je u mogućnosti. Tu će klanjati podne i ikindiju (spojeno), te ući na područje Arefata gdje će ostati do zalaska sunca. Na tim svetim mjestima naći ćemo dosta putokaza i znakova koji će nam olakšati kretanje.
Našboravakna Arefatu ispravan je bezobzira na kojem mjestu na Arefatu bili.
Hadžija mora nastojati iskoristiti svoje vrijeme provodeći taj dan u izgovaranju telbijje i zikru. Poželjno je da što više izgovara istigfar i traži oprosta, da izgovara la ilahe illellah, elhamdulillah , subhanallah. On će se skromno i skrušeno obraćati svome Gospodaru moleći za sebe, svoju porodicu, svoju djecu i za svu braću muslimane. Kada nastupi podne-namaz, imam će održati hutbu u kojoj će prisutne podsjetiti na Uzvišenog Allaha, dž.š., i objasniti im propise. Zatim će klanjati podne i ikindiju, spojeno i skraćeno, sa jednim ezanom i dva ikameta, kao što je to učinio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Hadžija neće klanjati ništa prije, između ili poslije obavljanja podne i ikindija-namaza.
Hadžije su dužne, u ovom mubarek i blagoslovljenom danu, da se klone svih prijestupa i grijeha koji će umanjiti njihovu nagradu u ovom velikom i plemenitom danu.
GRESKE KOJE HADZIJE CINE NA DAN AREFATA
Veliki broj hadžija na dan Arefata čini određene prijestupe, a mi ćemo spomenuti neke:
Boravak van granica Arefata sve do zalaska sunca, a zatim odlazak na Muzdelifu. Ko ovako postupi njegov hadždž nije ispravan. Nije dozvoljeno napustiti Arefat prije zalaska sunca, jer je to suprotno praksi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Guranje i uznemiravanje drugih Ijudi zbog penjanja na brdo Arefe, izlaska na njegov vrh, potiranja ili obavljanja namaza na tom mjestu. Ovo je novotarija koja nema osnove u ovoj vjeri, a da ne spominjemo zdravstvene probleme koje čovjek time može prouzrokovati. Okretanje prema brdu Arefe prilikom činjenja dove uveliko je rasprostranjena greška među hadžijama.
Naprotiv, sunnet je da se prilikom upućivanja dove okrećemo prema Kibli.
MUZDELIFA
Nakon zalaska sunca na dan Arefata, hadžije se u kolonama, Allahovom milošću, kreću prema svetom mjestu Muzdelifi, kako bi tu, odmah po dolasku u jacijskom vremenu, klanjali akšam i jaciju, spojeno i skraćeno, sa jednim ezanom i dva ikameta. Na tom mjestu će prespavati tu noć spominjući svoga Gospodara i Njemu se neizmjerno zahvaljujući na tome što im je omogućio da hairli obave boravak na Arefatu.
Jedan dio hadžija, po svom dolasku na Muzdelifu, pravi nekoliko prijestupa, na koje ćemo mi ukazati, a to su:
– Sakupljanje kamenčića odmah po dolasku, a prije klanjanja akšama i jacije (spojeno i skraćeno).
– Uvjerenje da se kamenčići, koje će bacati na džemreta, moraju sakupiti na Muzdelifi.
– Greška je prati kamenčiće jer nije preneseno da je Poslanik sallallahu alejhi vesellem, točinio.
Sunnet je da, kao što smo spomenuli, hadžija provede noć na Muzdelifi gdje ćeklanjati i sabah-namaz. Uzvišeni je propisao olakšicu za žene, iznemogle, djecu i one koji se brinu o njima da mogu otići na Minu nakon pola noći.
Kada hadžija obavi sabah-namaz poželjno je da stane kod EI-Meš’aril-harama, brda na Muzdelifi, ili na bilo kojem drugom mjestu unutar granica Muzdelife,okrene se prema Kibli i što više spominje Allaha,dž.š., izgovara tekbire i upućuje različite dove. Prije izlaskasunca kreće prema Mini gdje će u putu sakupiti sedam kamenčića koji bi trebali biti malo veći od leblebije. Njih će baciti na Veliko džemre, a za ostala bacanja sakupljat će kamenčiće na Mini. On se, Allahovom milošću, kreće prema Mini, skrušen i predano spominjući svoga Gospodara …. „Lebbejkellahumme lebbejke, lebbejke la šerike leke lebbejke, innel-hamde ven-ni’amete leke vel-mulk la šerike leke.“
DESETI DAN ZUL-HIDZDZETA
Na taj dan muslimani na Istoku i Zapadu, a posebno hadžije na Mini, dočekuju Kurban-bajram, radosni i veseli zbog Allahovih blagodati prema njima. Oni kolju i žrtvuju svoje kurbane u želji da se približe svome Gospodaru. Hadžija, nakon što baci kamenčiće na Veliko džemre, počinje donositi tekbir govoreći:
Allahu ekber, Allahu ekber, Allahu ekber… La ilahe illellah… Allahu ekber, Allahu ekber!
Jedan dio hadžija prilikom bacanja kamenčića čini nekoliko prijestupa u koje spada:
– Uvjerenje nekih hadžija da gađaju šejtana zbog čega Ijutito bacaju kamenčiće i bacanje poprate psovanjem i izgovaranjem ružnih riječi. Zaboravljaju da je bacanje kamenčića propisano kako bi Allaha, dž.š., što više spominjali.
– Gađanje džemreta velikim kamenjima, cipelama i drvećem. Ovo je pretjerivanje u vjeri koje je zabranio Allahov Poslanik, saliallahu alejhi vesellem.
– Guranje i međusobno koškanje oko džemreta zbog bacanja kamenčića. Ovo ja velika greška i hadžije su dužne biti blagi prema svojoj braći muslimanima. Obavezni su izabrati pogodno mjesto za bacanje kamenčića, nastojeći pogoditi stub (zid) džemreta ili krug, a ne po svaku cijenu gađati sam stub džemreta.
– Bacanje svih sedam kamenčića zajedno. Ovosesmatra kao da je bacio samo jedan kamenčić. Hadžijije propisano da baca jedan po jedan kamenčić, donoseći tekbir prilikom svakog bačenog kamenčića.
– Kada hadžija baci kamenčiće na Veliko džemre i ošiša se ili obrije kosu, sa sebe je skinuo prvu zabranu. Tada mu biva dozvoljeno sve što mu je u ihramima bilo zabranjeno, osim odnosa sa svojom ženom.
TAVAFUL-IFADAJE RUKN BEZ KOJEG HADŽDZ NIJE ISPRAVAN
Nakon što je hadžija ujutro, na dan Kurban-bajrama, bacio kamenčiće na Veliko džemre, odlazi u Mekku gdje će obaviti tavaful-ifade, tj. obići sedam krugova oko Kabe. Poslije tavafa, ako obavlja hadždž et-temettu’u, odlazi na Safu odakle započinje sa’j, koji se sastoji od sedam krugova. Isto će učiniti i onaj ko obavlja hadždž kiran ili ifrad, ako nije obavio sa’j poslije prvog tavafa.
Dozvoljeno je odgađanje odlaska u Mekku i obavljanje tavaful-ifade do završetka bacanja kamenčića na Mini. Kada hadžija završi sa bacanjem kamenčića, šišanjem i obavi tavaful-ifade biva mu dozvoljeno sve što mu je bilo zabranjeno u ihramima, pa čak i odnos sa svojom ženom.
DANI TESRIKA
Dani tešrika počinju poslije akšama desetog zul-hidždžeta. Hadžija se prvi dan Kurban-bajrama, nakon obavljenog tavaful-ifade, vraća na Minu gdje mu je propisano proboraviti tri dana, odnosno dva dana za onoga ko žuri, shodno riječima Uzvišenog Allaha, dž.š., Koji kaže: ‚7 spominjite Allaha u određenim danima, a ni onome ko požuri i ostane samo dva dana nije grijeh; a neće se ogriješiti ni onaj koji se dulje zadrži, samo ako se grijeha kloni. I bojte se Allaha iznajte da ćete svi biti pred Njim sakupljeni.“ (El-Bekare, 203.)
Hadžija je dužan:
– Bacati kamenčiće na džemreta u danima u kojima boravi na Mini.
– Donositi tekbir prilikom bacanja svakog kamenčića.
– Allaha, dž.š., često spominjati i dovu Mu puno upućivati.
– Smireno i staloženo obavljati obrede.
– Kloniti se guranja, vrijeđanja i uznemiravanja drugih muslimana.
BACANJE KAMENCICA
Sunnet je da hadžija nakon bacanja kamenčića na malo i srednje džemre podigne ruke i okrenuvši se prema Kibli upućuje dovu pazeći na to da ne izazove gužvu i da ne smeta drugim hadžijama. Što se tiče Velikog džemreta, odnosno Džemretul-‚akabe, kod njega se neće zadržavati i neće upućivati dovu nakon bacanja kamenčića. Onaj kome se žuri i želi napustiti Minu nakon drugog dana, tj. dvanaestog zul-hidždžeta, mora baciti kamenčiće na sva tri džemreta i izaći sa Mine prije zalaska sunca. Ako bi sunce zašlo prije nego što on napusti Minu, u tom slučaju dužan je ostati i proboraviti trinaestu noć, te sutra baciti kamenčiće na sva tri džemreta. Ovdje se izuzima situacija u kojoj se hadžija pripremio za napuštanje Mine drugi dan, ali ga je nešto omelo. Takva osoba će napustiti Minu nakon zalaska sunca i nije obavezna provesti tu noć na Mini.
OPROSNI TAVAF
Nakon izlaska sa Mine hadžije odlaze u Mekku kako bi obavili oprosni tavaf oko Kabe. Kada su hadžije privele obrede hadždža samom kraju, obavivši sve ruknove i vadžibe hadždža, tavaful-veda‘ ili oprosni tavaf trebao bi biti njihov zadnji susret sa Bejtullahom, pokoravajući se time naredbi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u kojoj kaže: „Neka vaš zadnji susret u Mekki bude sa Kabom“ (Muttefekunalejhi)
Oprosni tavaf je zadnji obavezni obred (vadžib) koji treba obaviti. Hadžija ga je dužan obaviti neposredno prije putovanja i napuštanja Mekke. Obaveznost obavljanja oprosnog tavafa spada samo sa žena koje imaju mjesečnicu ili nifas i one to nisu dužne ničim nadoknaditi.